english English

O studiju

Svrha i ciljevi studija

Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja akvatičnih organizama. Organizirani uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu je zabilježen još u 16. stoljeću, a Hrvatska je bila pionir u uzgoju lubina i orade na Mediteranu. Prvi smo na Mediteranu započeli industrijsku uzgoj tune, te smo jedna od vodećih zemalja u uzgoju ove vrste.
Državnom strategijom razvoja marikulture u slijedećih 10 godina se cilja povećanje uzgoja školjkaša na 20.000 tona godišnje i morske bijele ribe na 10.000 tona, uz izgradnju mrijestilišta ribe i školjkaša. Za ispunjenje ovih ciljeva, te diversifikaciju proizvodnje novim vrstama morskih organizama, potrebno je ostvariti niz tehnoloških, tehničkih, razvojnih i infrastrukturnih pretpostavki. Međutim, za potpuno ostvarenje ciljeva strategije, ključni su moderno obrazovani kadrovi.
Preddiplomski studij Akvakultura obrazuje kadrove koji bi trebali nositi moderni razvoj akvakulturne industrije u Hrvatskoj u slijedećemu desetogodišnjem razdoblju.
Dvogodišnjim diplomskim studijem Marikultura obrazovat će se kadrovi koji će pridonijeti diversifikaciji hrvatske akvakulturne proizvodnje novih vrstama morskih organizama, što će biti osnova za nove poduzetničke pothvate i nova zapošljavanja nakon što postojeća akvakulturna industrija dostigne stupanj samoodrživosti.

 

Komu je studij namjenjen?

Najnoviji trend razvoja velikih integriranih akvakulturnih kompanija značajno je utjecao na svjetski uzgoj riba, školjaka i rakova i na njihovu organizaciju. To se posebice ogleda u značajnom povećanju broja i tipova poslova koji su se počeli pojavljivati uz novu organizaciju akvakulturne industrije. Današnja moderna akvakulturna proizvodnja ima akvakulturno obrazovane kadrove na svim razinama proizvodnje i upravljanja, sve do vlastitih razvojno – istraživačkih s kadrovima doktorske razine obrazovanja. Svjetska iskustva (Irska, Francuska, Norveška) pokazuju da se kadrovi koji su diplomirali akvakulturu zapošljavaju i u nizu pratećih djelatnosti koje servisiraju akvakulturnu proizvodnju, od nabave opreme i hrane te prodaje konzumne ribe i školjaka, pa sve do konzulantskih poslova na poduzetničkim i državnim razinama. Poradi toga, studij je namjenjen svima onima koji su zainteresirani za poslove izravno povezane s proizvodnjom, kao što je uzgoj, održavanje, hranidba, izlov, transport akvatičnih organizama i slično, uz poslove vođenja i organizacije mrijestilišta. U manjim akvakulturnim pogonima uglavnom radi jedan stručnjak, odgovoran za cijeli proces proizvodnje i upravljanje poduzećem, sve do vođenja financijskog poslovanja.

 

Kako je studij organiziran?

Studij je organiziran u trajanju od 3+2 godina, a studenti će sukladno zakonu stjecati:

    • Završetkom preddiplomskog studija „Akvakultura“, u trajanju od 3 godine, stječe se zvanje sveučilišni/sveučilišna prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka akvakulture (kratica: univ. bacc. ing. aquacult.). Studenti završetkom preddiplomskog studija osposobljeni su za osnivanje i upravljanje poduzećem za uzgoj ribe, školjkaša, rakova i drugih organizama pogodnih za uzgoj, uključujući financijski menadžment, odabir lokacije i konfiguracije postrojenja, te poznavanje tržišta i marketinga.
    • Završetkom diplomskog studija „Marikultura“, u trajanju od 2 godine, stječe se zvanje  magistar/magistra inženjer/inženjerka marikulture (kratica: mag. ing. maricult.). Studenti završetkom diplomskog studija osposobljeni su za stručni i znanstveni rad u akvakulturi sa specijalizacijom iz područja marikulture te mogu samostalno raditi na uvođenju novih vrsta morskih organizama u komercijalnu akvakulturnu proizvodnju.

 

Osnovna obilježja programa studija

    • Teorijska i praktična nastava predmeta iz općeg i primijenjenog znanja za potrebe osnivanja, vođenja i razvoja obiteljskih ili većih profitabilnih projekata uzgoja akvatičkih organizama, te mogućeg sudjelovanja u postupcima donošenja odluka za razvojne programe u akvakulturi;
    • Primjena znanstvenih istraživanja koja sadržavaju cjelovita temeljna poznavanja akvatičkih ekoloških sustava pogodnih za postavljanje farmi za akvakulturu;
    • Pokusni proizvodni pogon za uzgoj školjkaša i ribe u kojem se znanstveno – istraživački rezultati stalno provjeravaju i rabe za poboljšanje proizvodnog procesa i osuvremenjivanje nastave, te radi uspostavljanja novih istraživačkih zadataka.

Suradnja s drugim visokoškolskim ustanovama

U izvođenju teorijske i praktične nastave u sastavnicama Sveučilišta u Dubrovniku: Odjelu za akvakulturu, Institutu za more i priobalje i Razvojno-istraživačkom centru za marikulturu sudjeluju istaknuti hrvatski znanstvenici iz područja marikulture. Pored njih u nastavi su angažirani i znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba. U izvođenju nastave sudjeluju i istaknuti stručnjaci koji se bave komercijalnom akvakulturnom proizvodnjom.
Pored ovog, Odjel za akvakulturu uspostavio je stručnu i znanstvenu suradnju s brojnim stručnjacima iz različitih europskih zemalja – Francuske (CNAM-INTECHMER i IFRAMER), Irske (Sveučilište i Institut za more Galway), Norveške, Grčke (Grčki Institut za istraživanje mora, Atena), Turske (Cukurova University, Adana) i Italije (Instituto Zooprofilatico esperimentale dell' Abruzzo e del Molise, Teramo). Sveučilište u Dubrovniku je suosnivač NACEE mreže akvakulturnih centara srednje i istočne Europe, u koju je uključeno petnaest sveučilišta i dvadeset znanstvenih instituta.
Suradnjom Sveučilišta u Dubrovniku i navedenih europskih znanstveno-obrazovnih institucija omogućeno je da se profesori iz navedenih zemalja angažiraju u nastavi na ovom studiju, a studentima akvakulture i marikulture je omogućeno studiranje pojedinih semestara i predmeta u navedenim zemljama.

 Repozitorij




Tražilica