english English

ODRŽANA MEĐUDOKTORSKA RADIONICA: Mediteran i Jadran kao ogledalo civilizacije i naše sudbine

12.04.2016, 10:17:02

Prošlog  tjedna, od 4. do 8. travnja u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je Jadranska/mediteranska radionica, susret nastavnika i doktoranada poslijediplomskih doktorskih studija, zagrebačkih doktoranada moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu te doktoranada arheologije i dubrovačkih doktoranada povijesti stanovništva.

Sudionke međudoktorske radionice pozdravili su dekan Filozofskog fakulteta dr. sc. Vlatko Previšić, moderastor radionice prof. dr. sc. Drago Roksandić, prodekan za organizaciju i razvoj, izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac i pročelnik Odsjeka za povijest, izv. prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina.

 Tijekom svih pet dana trajanja radionice prva je četiri nastvna sata predavanja držao izv. prof. dr. sc. Egidio Ivetić koji se posebno osvrnuo na povijest i ulogu Mediterana kao prostoru spajanja i sučeljavanja civilizacija, odnosu prema kopnu u zaleđu, značaju Jadrana unutar sredozemne regije te osobito specifičnosti istočne i zapadne obale Jadrana, ali i međusobni odnos te povijesne posebnosti Venecije, odnosno Mletačke republika i drevne Raguse, odnosno Dubrovačke republike. Nadahnutim je izlaganjem profesor dr. sc. Ivetić, inače renomirani vencijalnolog i predavač na Sveučilištu u Padovi, potaknuo brojne debate doktoranada koji su iznosili svoje stavove ali i tražili odgovore od prof Ivetića te predavača- sudionika okruglih stolova koji su održavani svakog dana nakon predavanja profesora Ivetića.

 Sudionicima će ova vrlo poučna radionica sigurno ostati u dugom sjećanju i po izvrsno organiziranim okruglim stolovima koji su održavani svaki dan nakon predavanja. Prvog je dana Bruna Kuntić- Makvić govorila o konceptu civilizacijskih žarišta i područja recepcije na Sredozemlju; Neven Budak o suvremenim istraživanjima jadranskog prostora u ranom srednjem vijeku; Borislav Grgin o dalmatinskim komunama i hrvatskom zaleđu u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, a Tvrtko Jakovina o Mediteranu u vječnoj krizi.

Drugog je dana Helena Tomas izlagala o egejskim brončanodobnim  civilizacijama; Marina Milićević Bradač o grčkoj  kulturi na Sredozemlju; Mirjana Sanader o naravi rimske vladavine Mediteranom a Daniel Barić o arheologiji i društvu u Austro-Ugarskoj te istraživanjima o povijesti poimanja Antike. Trećeg je dana Željko Holjevac izlagao o konceptu višegraničja u jadranskim/mediteranskim studijama i Triplex Confiniumu; Zrinka Blažević o kontaktnim zonama iz perspektive suvremene limologije a Hrvoje Petrić o ekohistoriji istočnog Jadrana.

 U preostalom dijelu međudoktorske radionice aktivnije su sudjelovali i dubrovački doktorandi te je na okruglom stolu četvrtog dana akademik dr. sc. Nenad Vekarić nazočne upoznao o istraživanju povijesti stanovništva Dubrovnika i Dubrovačke Republike a Zdenka Janeković-Römer o povijesno-antropološkim istraživanjima stanovništva Dubrovnika i

Dubrovačke Republike u mediteranskom kontekstu. Zbog bolesti Irena Ipšić nije mogla izložiti svoje pripremljeno predavanje o doktorskom studiju “Povijest stanovništva» i njegovom značenju za istraživanja povijesti stanovništva te su doktorande i prisutne znanstvenike s njenim izlaganjem upoznale Rina Kralj Brassard i Ivana Lazarević, dok je Ariana Violić-Koprivec govorila o doseljavanju iz mediteranskih zemalja u Dubrovnik u periodu 1808-1918. godine.

 Petog, završnog dana međudoktorske radionice Filip Šimetin Šegvić govorio je o Fernandu Braudelu i njegovom istraživanju Mediterana koje hje obavio neposredno uoči Drugog svjetskog rata u dubrovačkom Povijesnoim arhivu; Josip Banić je govorio o “identitetu kao analitičkom alatu a Senad Nanić o islamskom graditeljstvu na Mediteranu. Radionici su nazočili i inozemni predavači te je Marco Bresciani imao predavanje Fascism in Post-Imperial Spaces: The Case of Upper Adriatic in East Central and Southeastern European Context (1918-1941); dok je naziv predavanaj Marca Abrama  bilo Building Socialist Yugoslavia in bordelands: space and identity in post-war dok je naziv predavanja Chiare Bonfiglioli bilo Women’s internationalism across the Adriatic, from World War Two to the Cold War. Na samom završetku međudoktrorsk radionice Mila Orlić je govorila o povijesti, pamćenju i (trans)nacionalnoj historiografija na sjevernom Jadranu.




Tražilica